cover stranice2-02

POZVANI PREDAVAČI

POZVANI PREDAVAČI / INVITED SPEAKERS

Nenad Bogdanović

(Stockholm, Švedska / Sweden)

Liječenje kognitivnih poremećaja i BPSD-a antidementivima i antipsihoticima: efikasnost i nuspojave

 

Biografija:
Nenad Bogdanović je liječnik, specijalist neurolog i gerijatar te  profesor gerijatrije na Karolinska Institutu i  Sveučilišnoj bolnici Karolinska u Stockholmu. Rođen je u Zagrebu gdje se školuje i završava Medicinski fakultet. Radi kao asistent profesor na Zavodu za anatomiju i neuroanatomiju Medicinskog fakulteta Zagreb i liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potom specijalizira neurologiju za Sveučilišnu bolnicu u Blatu  te odlazi na subspecijalizaciju iz područja demencija na Karolinska Institut u Švedsku. Od 1990. do 1993. godine bio je gost istraživač i stipendist Vlade Republike Hrvatske, Kraljevine Švedske i Zaklade Sandoz za gerontološka istraživanja na Karolinska Institutu. Od 1993. godine konzultant je neuropatolog Zavoda za neuropatologiju Sveučilišne bolnice Karolinska. 1998.godine doktorira na Karolinskom Institutu  s disertacijom “Alzheimer’s Disease: Towards a multifaceted approach in diagnosis”. Nakon završenog doktorata te specijalizacije iz gerijatrije, njegovo uže  područje kliničkog i znanstveno istraživačkog rada su neurodegenerativne bolesti od neuropatološke do rane kliničke dijagnostike. Od 1999. godine je na Karolinska Institutu voditelj znanstvenog laboratorija za neurobiologiju neurodegenerativnih bolesti te ravnatelj švedske Biobanke mozgova. Predstojnik je Klinike za neurogerijatriju, voditelj znanstvenog i razvojnog odjela klinike te Centra za poremećaje pamćenja.  Obavljao je funkciju medicinskog direktora za neuroznanost u terapijskom području Alzheimerove bolesti u renomiranim farmaceutskim  tvrtkama od 2007. do 2012. godine. Kombinira medicinsku i znanstvenu stručnost s izvrsnim komunikacijskim i prezentacijskim vještinama te iskustvom u razvoju lijekova. Nagrađen je 2004. godine najvišom pedagoškom nagradom Karolinska Instituta. Suotkrivač je dvije genetske mutacije Alzheimerovoj bolesti, suosnivač europske organizacije BrainNet Europe i nositelj tri patenta iz područja neurobiologije.  Gostujući je profesor gerijatrije na Sveučilištu Oslo u Norveškoj kao i  gostujući profesor na bostonskom sveučilištu u SAD-u, te na  zagrebačkom i riječkom Sveučilištu u Hrvatskoj. Član je Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva Zdravlja Republike Hrvatske i prvi licenciran specijalist gerijatar u Republici Hrvatskoj. Član je Hrvatske Liječničke komore i mnogobrojnih internacionalnih udruženja, te istraživač voditelj na nacionalnim i internacionalnim projektima.  Citiranost 13892, H-score 63, i10 index -170.

Marijana Braš

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Analgetici i psihofarmaci u palijativnoj medicini

 

Biografija:
Prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. med., psihijatar, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završila poslijediplomski specijalistički studij Psihoterapija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i doktorski studij biomedicine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i doktorirala. Posebno polje interesa u kliničkoj praksi su kronična bol, psihoonkologija i palijativna medicina. Bila je predsjednik Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a (2009.-2013.). Suvoditelj je i predavač na predmetu Komunikacija u medicini (dodiplomska nastava na Medicinskom fakultetu, 3.-6. godina studija), predavač na predmetu Fundamentals of Medical Skills kroz sve godine studija na engleskom jeziku, voditelj i predavač na predmetu Palijativna medicina. Članica je Američkog društva za bol, Europskog društva za komunikaciju u medicini i zdravstvu (EACH), Američke akademije za komunikaciju u zdravstvu. Autorica je 30 znanstvenih radova, urednica 8 knjiga i autorica 25 poglavlja u udžbenicima i knjigama; voditeljica Jedinice za upravljanje boli Svjetske federacije društava za biologijsku psihijatriju, zamjenica voditelja Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; članica jedinice „t-EACH“ Europskog društva za komunikaciju u medicini i zdravstvu; članica Međunarodne škole za medicinu usmjerenu osobi i predavačica na nekoliko međunarodnih škola o boli.

Dunja Degmečić

(Osijek, Hrvatska / Croatia)
 

Nuspojave antidepresiva – iskustva iz kliničke prakse

 

Biografija:
Prof. prim. dr. sc. Dunja Degmečić, psihijatar, redoviti profesor i predsjednik  Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Pročelnik je Zavoda za integrativnu psihijatriju na Klinici za psihijatriju, KBC Osijek. Autor i koautor je više od 100 znanstvenih i stručnih radova te je autor četiri sveučilišna udžbenika i brojnih poglavlja u drugim udžbenicima i knjigama. Rezultate svojih  istraživanja prezentirala je na brojnim međunarodnim kongresima i simpozijima. Posebno polje interesa u kliničkoj praksi  su specifičnosti mentalnog zdravlja žena te psihopatološki fenomeni kao i specifičnosti kliničke primjene psihofarmaka. Član je mnogih hrvatskih i međunarodnih društava.

Veljko Đorđević

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Interdisciplinarna komunikacija o nuspojavama psihofarmaka u palijativnoj medicini

 

Biografija:
Veljko Đorđević je izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku, a 1975. studij medicine u Zagrebu. 1981. završava specijalizaciju iz psihijatrije, a 2005. užu specijalizaciju iz socijalne psihijatrije. Završio je niz poslijediplomskih studija, treninga i tečajeva (biomedicina i zdravstvo – poslijediplomski studij, Akumpuktura, Opća teorija sustava, Hipnoterapija – treninzi), edukacije iz Transakcijske analize, Transakcijske analize ponašanja, Psihoterapije…. te niz međunarodnih tečajeva. Kao specijalist psihijatar radi u Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice“ do 1992., a od 2002. radi kao pomoćnik ravnatelja na KBC-u Zagreb pa kao pročelnik Zavoda za preventivnu i socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Osnivač je Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  predsjednik Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja te predsjednik Upravnog odbora Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebralnovaskularnih bolesti. Bio jeurednik je i voditelj radio emisije „Čovjek je čovjeku lijek“, Narodnog i Obiteljskog radija – zdravstveno popularna kontakt tjedna emisija iz područja mentalnog zdravlja i zdravlja općenito te urednik i voditelj TV-emisije „Povjerljivo s dr. Veljkom Đorđevićem“ na programu Z1, zdravstveno popularne kontakt tjedne emisije iz područja mentalnog zdravlja (od 1984. godine bio je voditelj više od 1000 radijskih emisija). Član je mnogih hrvatskih i međunarodnih društava, bio je urednik nekoliko stručnih i znanstvenih časopisa te dobitnik mnogih priznanja. 

Viktorija Erdeljić Turk

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Kardiovaskularne nuspojave psihofarmaka

 

Biografija:
Prim.dr.sc. Viktorija Erdeljić Turk, dr.med. diplomirala je medicinu 1999. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom i nakon medicinskog studija sudjelovala je u istraživačkim programima provođenim u suradnji s UNHCR (Health Surveillance Program), UNICEF (Nutrition and Health Status Improvement in War Affected Areas), Svjetskom zdravstvenom organizacijom (Development of Information and Rehabilitation System for Crisis Situations; Land Mines: Protection, Epidemiology, Financial Analysis and Raising Awareness) te Smitsonian Institution i Medicinskim fakultetom u Zagrebu (Development of antemortal database for identification of war victims). Nakon završenog fakulteta i pripravničkog staža radila je tijekom 3 godine za ugovornu istraživačku organizaciju na području kliničkih istraživanja. Od 2002-2006 godine specijalizirala je kliničku farmakologiju i toksikologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb gdje je nastavila raditi kao klinička farmakologinja. Doktorirala je iz područja kliničke mikrobiologije 2012. godine te je iste godine dobila nagradu za znanstvenu produktivnost. Sudjelovala je i sudjeluje kao istraživač u projektima podržanim od Ministarstva znanosti i obrazovanja (Ratno zdravstvo, Antimikrobna terapija i bakterijska rezistencija), Hrvatske znanstvene zaklade (Multimodal approach to treatment and longterm follow up of depression by magnetic resonance imaging), Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i Medicinskog fakulteta u Zagrebu (Evaluation of Real-time Dynamic Signal Unifier, an earlywarning, emergency-response sensor-based system, as a medical device in tracking COVID-19 progression and central nervous system-related signs and symptoms: open-label, parallel-group, controlled clinical trial), i drugima. Bila je istraživač u više od 10 kliničkih ispitivanja faze I-III. Područja rada od posebnog interesa su racionalna farmakoterapija i farmakoterapija u posebnim populacijskim skupinama, farmakoekonomika te preosjetljivost na lijekove. Članica je Povjerenstva za lijekove KBC Zagreb. Stručni je i znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu te sudjeluje u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi za studente medicine i sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te studente Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu. Izabrana je u suradničko zvanje naslovnoga poslijedoktoranda u Katedri za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Bila je dugogodišnji član i potpredsjednica Povjerenstva za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva te člnaica Središnjeg etičkog povjerenstva. Tajnica je Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju (HDKFIT) i tajnica je uredništva glasila HDKFIT, časopisa Pharmaca. Instruktorica je Hrvatskog društva za reanimatologiju u naprednim mjerama održavanja života.

Trpimir Glavina

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Nuspojave psihofarmaka – “kruh naš svagdašnji“ – klinički i forenzički aspekti

 

Biografija:
Doc. dr. sc. Trpimir Glavina, dr. med., Klinika za psihijatriju, KBC Split, Split, Hrvatska.
Jedan od osnivača Zbora “Splitski liječnici pjevači” 1988. godine; Načelnik Civilne zaštite KB Split 1992.-1993.; Član Etičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u dva mandata;. Stalni sudski vještak od 1997. godine; Predsjednik Etičkog povjerenstva Hrvatskog psihijatrijskog društva od listopada 2014., sada u drugom mandate; Član Upravnog odbora KBC-a Split od svibnja 2016. (izabran od strane Stručnog odbora KBC-a Split); Član Nacionalnog povjerenstva za psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske. od 2018 godine.

Suzana Mimica

(Osijek, Hrvatska / Croatia)
 

Praktični aspekti farmakogenomike psihofarmaka

 

Biografija:
Doc. dr. sc. Suzana Mimica zaposlena je kao specijalist kliničke farmakologije u KBC-u Osijek, gdje je voditelj Dnevne bolnice s kliničkom farmakologijom te predsjednica Bolničkog povjerenstva za lijekove. Docent je na Medicinskim fakultetima u Osijeku i Rijeci. Prva je dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju te član Izvršnog odbora Hrvatskog društva farmakologa. Od 2012. do 2016. godine bila je član Središnjeg etičkog povjerenstva, a od 2016. do 2018. i predsjednica ovog tijela. Vanjski je ekspert Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, a od 2015. do 2019. godine bila je hrvatski delegat u Europskoj agenciji za lijekove u Londonu.

Nela Pivac

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Pozitivni učinci, zlouporaba i nuspojave benzodiazepina

 

Biografija:
Profesorica Nela Pivac diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1994.), magistrirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1987.) te doktorirala na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (199.4). Jednogodišnje znanstveno usavršavanje od 1996. do 1997. na Sveučilištu McGill u Montrealu (Kanada). Od 2001. tajnica je Hrvatskog farmakološkog društva, od 2012. znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Od 2014. izvanredni profesor te od 2017. redoviti profesor iz Interdisciplinarnih područja znanosti na interdisciplinarnom doktorskom studiju Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Redovita je članica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 2016. Tajnica je Kolegija za temeljne medicinske znanosti Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 2016. godine te od 2017. pomoćni urednik u časopisu „Progress in Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry“. Kao gostujući profesor Mađarske akademije znanosti, odradila je tromjesečni boravak (2017.) u Institutu za eksperimentalnu medicinu u Budimpešti u Mađarskoj. 

Vladimir Sabljić

(Rijeka, Hrvatska / Croatia)
 

Maligni neuroleptički sindrom – ozbiljna nuspojava i stigma psihijatrije – naša klinička iskustva

 

Biografija:
Vladimir Sabljić, rođen 1965. godine u Rijeci. Studij medicine završava 1989. godine pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, obranivši diplomski rad  na temu „Pokušaji samoubojstva na riječkom području“. Specijalizaciju iz psihijatrije  završava 1995. godine, do danas je u kontinuitetu zaposlen pri Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Magistarski rad pod naslovom „Praćenje nuspojava na primjenu psihofarmaka“ obranio je 1998. godine pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Na istom Sveučilištu obranio je  2004. godine i doktorsku disertaciju pod naslovom „Učestalost i osobitosti akutne akatizije tijekom liječenja antipsihoticima“. Kroz radni vijek sudjeluje na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima, seminarima i kongresima, kako u našoj zemlji, tako i u inozemstvu.  Također, sudjeluje i u  sedamdesetak međunarodnih psihofarmakoloških studija i projekata, u mnogima kao glavni istraživač. Objavio je više stručnih radova te prezentirao više radova i postera na domaćim, europskim i svjetskim kongresima. Od  2008. godine subspecijalist je biologijske psihijatrije, a od 2012. godine u zvanju primarijusa. Uže područje rada mu je intenzivna psihijatrija,  godinama je vodio Akutno-dijagnostički odjel Klinike za psihijatriju Rijeka. Pri Medicinskom fakultetu, kao i pri Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci u statusu je višeg asistenta.

Marina Šagud

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Da li su koncentracije psihofarmaka povezane s njihovim nuspojavama?

 

Biografija:
Prof. dr.sc. Marina Šagud, dr.med., izvanredna je profesorica na Sveučilištu u Zagrebu i pročelnica Zavoda za kliničku psihijatriju s intenzivnom skrbi Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
1988. dipomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog staža, od 1991. do 1993. zaposlena u farmaceutskoj tvrtki „Pliva“. Od 1993.-1997. je specijalizant, a od 1997. specijalist psihijatar u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Doktorirala 2007., na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Alme Mihaljević-Peleš. Usavršavala se u Beču i Salzburgu. Od 2008. viši asistent, od 2012 docent, a od 2019. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. pročelnik Zavoda za shizofreniju, a od 2019. pročelnik Zavoda za kliničku psihijatriju. Sudjelovala je kao pozvani predavač, te autor/koautor na posterima na brojnim međunarodnim i domaćim kongresima, te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima. Također je autor/koautor brojnih znanstvenih radova. 
Svakodnevni rad uključuje skrb za ambulantne i hospitalne bolesnike sa psihotičnim, afektivnim, te stresom uzrokovanim poremećajima, te dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redovno sudjeluje u organizaciji tečajeva stalnog usavršavnja liječnika. Područja interesa su psihofarmakologija, biologija psihijatrijskih poremećaja, terapijska rezistencija, genetika te učinak stresa na organizam.

Slađana Štrkalj-Ivezić

(Zagreb, Hrvatska / Croatia)
 

Psihobiosocijalni pristup u prevenciji nuspojava farmakološke terapije

 

Biografija:
Slađana  Štrkalj-Ivezić, redoviti izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, psihijatrica, subspecijalistica socijalne psihijatrija i psihoterapije,  diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1976.), magistrirala (1987.) te doktorirala  (1991.).  Zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče. Voditeljica je Referentnog centra Ministarstva zdravstva za područje psihosocijalnih  metoda u psihijatriji. Predsjednica je hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a. Grupni je analitičar i obiteljski psihoterapeut. Aktivna je na nacionalnom i međunarodnom nivou vezano za razvoj mentalnog zdravlja u zajednici, psihosocijalnih i psihoterapijski metoda, antistigma programa te edukacije različitih stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja.